Frensis Fukuyama Kraj Istorije I Poslednji Covek Pdf 17 Online

: Some public libraries offer e-book lending services. You might find the book there.

Moderna nauka stvara uniforman pravac istorijskog kretanja jer zahteva racionalnu organizaciju privrede, što neminovno vodi ka kapitalizmu. Psihološki (Borba za priznanje): Oslanjajući se na Hegela, Fukujama uvodi pojam

Fukujama ne tvrdi da će se događaji prestati dešavati. Njegova teza je filozofska: on sugeriše da je čovečanstvo dostiglo krajnju tačku svoje ideološke evolucije. Ključne tačke knjige:

Knjiga se sastoji iz više poglavlja (često podeljenih u celinama koje čitaoci pretražuju kroz specifične digitalne stranice i sekcije), a u svima dominira ideja da zapadni model društva uspešno zadovoljava dve osnovne ljudske potrebe: ekonomsko blagostanje i želju za priznanjem. 2. Hegelov uticaj i pojam "Thymos-a" frensis fukuyama kraj istorije i poslednji covek pdf 17

Naslov knjige i njen ključni pojam – – Fukujama preuzima od nemačkog filozofa Fridriha Ničea. Za razliku od Hegelovog optimističkog viđenja kraja istorije, Niče je u "poslednjem čoveku" video konačni proizvod modernog društva – građanina koji više nema velikih snova, ciljeva niti potrebe za herojskim delima. To je osoba koja živi udobno, bez rizika, usmerena samo na sitna zadovoljstva i sopstvenu dobrobit.

Fukuyama, F. (1992). The End of History and the Last Man. Free Press.

Porast populizma u samom srcu zapadnog sveta (SAD i Evropa) pokazuje da su unutrašnje nestabilnosti liberalnih sistema vođene upravo Ničeovom megatimijom i ekonomskom nejednakošću. : Some public libraries offer e-book lending services

: Fukujama pravi razliku između želje da budemo priznati kao ) i želje da budemo priznati kao superiorni megalotimija Izvor konflikta

Napomena: Delo je dostupno u raznim formatima u bibliotekama i online bazama. Share public link

Fukujama izražava zabrinutost da će, kada se sva velika ideološka pitanja reše, čovek postati "poslednji čovek" – stvorenje fokusirano samo na komfor, potrošnju i sigurnost, gubeći osećaj za rizik, uzvišenost i istorijski značaj. Psihološki (Borba za priznanje): Oslanjajući se na Hegela,

Njegova ključna tvrdnja jeste da je liberalna demokratija u kombinaciji sa tržišnom ekonomijom krajnja tačka ideološkog razvoja čovečanstva .

: Many universities have digital libraries or access to e-books. If you're affiliated with a university, check their online library.